Nezaobilazan običaj koji se veže uz Božić i novu godinu je kićenje jelke. No, znate li odakle dolazi ova tradicija?
Iz Njemačke i Austrije kićenje jelke proširilo se na ostali svijet. Na naše prostore došlo je tek 1850-ih, kada su ih uveli plemićke obitelji i tako postali nositelji nove tradicije koja se održala do dana danas. Do tada, imali smo samo badnjak i drvenu kladu koja bi gorila.
Ukrasima od prirodnih materijala poput orašastih plodova, pamuka, crvenih bobica, cimeta, se kitilo dugo. Onda se sve to počelo raditi sa slatkišima. Zato još ponekad neko zna staviti poneku bombonicu na drvce. Ukrašavanje domova za Božić nije potpuno bez jaslica. Iako više ne šaljemo pisma, to nije spriječilo da božićne čestitke još uvijek, unatoč informatizaciji, putuju poštom. Prva je poslana negdje sredinom 19. stoljeća.
Božićne čestitke ulaze u širu upotrebu 1843. godine kada jedan bogati engleski poduzetnik daje štampati prvu čestitiku i to u maju pa se one počinju interno slati. Na naše prostore su došle nedugo nakon toga. Motivi su bili različiti, od sakralnih i djece koja kite bor pa do saonica, snijega, ali i dimnjačara, koji treba donijeti sreću u novoj godini.
A stari običaji za sobom nose i neka vjerovanja koja su bila karakteristična za taj period, a neka od njih ostala su i danas.
Ukoliko vas zanima koja su to vjerovanja, te nešto više o tome kako je došlo do običaja kakav se štuje danas – prilog pratite na našem TV kanalu.
Komentari