Malina je poslije jagode najznačajnija voćna vrsta. Uzgajati malinu na našim područjima može donijeti itekako dosta koristi, što nam je potvrdio i naš sagovornik Semir Gvozden, koji se već devet godina bavi uzgojem maline, a i predsjednik je udruženja “Fructus” Srebrenik.
Ekipa naše televizije je posjetila Semira Gvozdena u njegovom malinjaku nedaleko od Srebrenika u mjestu Ćehaje. Razgovarali smo s njim o samim njegovim počecima u malinarstvu, o berbi kao i problemima sa kojima se susreću svi malinari, ali i oni na području Općine Srebrenik.
“Ideja da počnem uzgajati malinu jeste zbog teškog pronalaska posla u struci, a jedan od razloga je i što volim prirodu i poljoprivredu. Ulaganja nisu velika, za dulum i po potrebno je uložiti oko 1.000 KM. Korist od maline je relativna, zavisi od situacije na tržištu i od same prirode”, rekao je Semir Gvozden.
Malina ima više prednosti u odnosu na druge voćke. Lahko se razmnožava počinje da rađa u prvoj ili drugoj godini poslije sađenja, a u trećoj godini dostiže pun rod.
Plod dozrijeva u junu i julu kad na tržištu nema dovoljno svježeg voća. Rizik u proizvodnji maline je manji u odnosu na druge voćne kulture jer joj grad, mraz i vjetar rijetko pričinjavaju štete.
“Mislim da je Srebrenik po uzgoju malina na zadnjem mjestu. Ja planiram u ovom poslu ostati i baviti se još dugi niz godina, ali sumnjam da će Srebrenik u narednom periodu imati više od 20 duluma pod malinom. Mlađa populacija neće i ne želi da gubi 3 godine od kojih neće imati koristi, jednostavno traže bolje”, dodao je Semir.
Proteste u regiji Semir ne opravdava, kako kaže za mnoge probleme su i sami proizvođači krivi jer uvijek je važno gledati kvalitet, a ne kvanitet.
Za 500 komada paradajza, prinosi do 5 tona
Svoju ljubav je već odavno usmjerio prema poljoprivredi, što je malo neobično jer je inače diplomirani pravnik. U dvorištu svoje kuće posjeduje i plastenik u kojem uzgaja 200 kvadrata paradajza, a prinosi su predviđeni do 5 tona. Uslovi su organski, a i prodaja je privatna, ističe da je zadovoljan svojim poslom i da se raduje svakom novom radnom danu.
Kao višegodišnja kultura malina ostaje na istom mjestu 15 i više godina. Stoga je veoma bitno da se za malinjak odabere pogodno mjesto. Malina najbolje uspijeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbijeđena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu vjetar i mraz. Promjenljive zimske i proljetne temperature prouzrokuju većinu oštećenja.
U skorije vrijeme planira nabaviti nekoliko sadnica višnje i lješnjaka, a nedavno je zasadio 5 sadnica oraha čiji je rast i napredak na zavidnom nivou.
Komentari