Nekada je skoro svaka kuća u Bosni i Hercegovini imala ćilim i ponjave. Svojimšarenilom ćilim i ponjave krasili su naše domove. I dok bosanski ćilim, većinom orijentalnog izgleda, predstavlja važnu kulturnu vrijednost Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini, ponjave kao prostirke u bosanskim sobama često bi bile potisnute po strani.
Bosanski ćilimi su crvene pozadine i imaju raznovrsne mustre po sebi. A na krajevima kocke u formi žaba na raznim pozadinama. Izrađivali bi se na razboju za tkanje.
Skoro svaka kuća u našoj prošlosti je imala razboj za tkanje i skoro sve žene su znale tajne ovog zanata. Na tom razboju tkale su se uglavnom prostirke/ponjave za kuću, ali i ćilimi, pokrivači, prekrivači, zavjese, slamarice, prekrivači za kolijevke, tkanine za izradu odjevnih predmeta, razne vrste posteljina i skoro sve što je bilo potrebno jednom domaćinstvu.
Vuna kojom su se tkali navedeni predmeti, najprije se pripremala; pranjem, čišćenjem, sušenjem a naposlijetku i češljanjem te raznim postupcima pripremala za obradu.
Od vune ovaca, predenjem su se dobijale niti koje su izdrađivane u različitim debljinama u zavisnosti od potrebe. Pored vune, za tkanje su se koristili i drugi prirodni materijali, kao što su niti svile, konoplje , lana, pamuka i svaka biljka je zahtevala specifičan način prerade i obrade. Znanje o pripremi materijala, ali i o samom tkanju prenosilo se sa koljena na koljeno. Ovaj zanat se zadržao i do današnjeg dana se na isti način radi.
Postoje različite tehnike tkanja na razboju, a što se razboja tiče, postoji više vrsta razboja i svi se oni i danas koriste.
Upravo na jednom takvom starom bosanskom razboju, tkale su tetke gračanke Have Okanović. Gledajući ih kao dijete, Hava nije ni slutila da će se i u njoj probuditi želja da se jednog dana bavi ovim tradicionalnim zanatom. Iako je nekada kao dijete trčkarala oko razboja za tkanje, danas u svom domu na vlastitom razboju tka najljepše deke i staze, ali i izrađuje brojne druge ručne radove koje krase mnoge domove.
Posljednjih nekoliko godina ljubav prema ovom zanatu je postajala sve jača pa se ova vrijedna tkalja rodom iz Doboravaca nastanjena iz Gračanice odlučila čuvati od zaborava najraskošniju tehniku tkanja. Djeca su odrasla, zasnovala vlastite živote, što je Havi ostavilo dosta prostora i vremena za vlastite želje i hobije.
- Projekat promocije turističkih potencijala FBiH finansira/sufinansira Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Komentari