Postoji jedan bh. grad u koji ćete se momentalno zaljubitit. Njegove prirodne ljepote, plavetnilo vode ali i ljubazni domaćini navest će vas da mu se iznova vraćate. Vjerujemo da ste do sada zaključili da je riječ o Blagaju. Naša ekipa ovih dana posjetila je ovaj biser Hercegovine, no prije negoli vam pokažemo sve tajne i ljepote ovog mjesta dozvolite da vas malo provedemo kroz povijest samog grada.
Blagaj je stari grad izgrađen još u vrijeme Rimskog carstva. Sam Blagaj kao i njegovu okolinu karakteriše raznolikost njegovih nadzemnih i podzemnih voda, te raznih oblika i vrsta stijena. Ipak najveću pažnju plijeni blagajska tekija- jedno od mjesta koje oduzimaju dah čak i kada ga bezbroj puta posjetite. Mnogi je nazivaju najmisterioznija građevina.
Tekija je izgrađena na čvrstom kamenitom tlu s desne strane vrela, koje se smatra jednim od najvećih u Evropi. Iznad tekije proteže se ogromna kamena litica u visinu od 240 metara. Na toj litici i danas stoje zidine srednjovjekovnog grada Stjepana Vukčića Kosače.
Blagajska tekija se prvi put spominje u Putopisu Evlije Čelebije, koji je kroz ovo mjesto proputovao 1664. godine.
Postoji priča o ovoj tekiji, koja se prenosi s koljena na koljeno, a veže se za direktno za ovog turskog putopisca. Prilikom posjete tekiji, Čelebija je rekao kako se ona ne bi trebala koristiti u finansijske svrhe. Tako je i bilo sve do 1991. godine. Kada se ulaz u ovu građevinu počeo naplaćivati, počele su svakodnevno padati kamenice sa stijena oko nje, što se do tada rijetko dešavalo. Tridest godina nakon prve obnove (1851) objekat tekije je srušen tako što se jedna stijena odronila na nju. Do danas je sačuvan objekat musafirhane sa turbetom.
Tu uz tekiju danas se nalazi i turbe u kome se nalaze dva groba, za koja se pretpostavlja da su nastali vjerovatno poslije prolaska Evlije Čelebije kroz Blagaj. Danas je sačuvan samo objekat tekijske musafirhane i turbe u kojem su dva groba obilježena drvenim kaburima. O tome ko je ovdje sahranjen nema pisanih podataka, ali prema legendi tu leži dugogodišnji šejh spomenute tekije Ačik-paša (Muhamed Hindija), koji je 1848. godine postao šejhom ove tekije
U drugom grobu, kaže legenda, počiva Sari-Saltuk, koji je tajanstveno nestao kod vrela, ostavivši iza sebe topuz i sablju. Tekija je podignuta na mjestu gdje je evlija, «dobri», isčezao, a u turbetu mu je postavljen grob. Ova priča je samo jedna od osam, u kojima se na sličan način spominje Sari-Sultuk, a vezuje se za tradiciju halvetijskog reda.
Najvažniji dio Blagaja za koji znaju turisti širom svijeta jeste Tekija na vrelu Bune koja predstavlja značajan spomenik kulture iz ranog turskog doba u BiH. To je mjesto gdje su, posebnim ritualom, derviši obavljali, a i danas obavljaju zikir (slave Boga). Dovište na vrelu Bune je jedna od najjačih veza bosanskohercegovačkih muslimana sa njihovom poviješću, sa onim osobama koje su je ispisale i obilježile historiju ovih prostora.
Neponovljiv izgled izvora Bune, derviške tekije i ljepota čiste i pitke vode čine ovo mjesto zaista nesvakidašnjim.
U videoprilogu kolege Šadi Hai Eisa pogledajte kako magično iz zraka izgleda prelijepi Blagaj.
* Projekat promocije turističkih potencijala FBiH finansira/sufinansira Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
Komentari